Mediji pažljivo da izvještavaju o slučajevima nasilnog ekstremizma

by | Oct 28, 2019 | aktivnosti, novosti, projekti, Zajednice na prvom mjestu

Podgorica, (MINA) – Mediji treba da budu posebno pažljivi kada izvještavaju o slučajevima nasilnog ekstremizma i etno-nacionalizma, jer su to problemi koji direktno ugrožavaju demokratske vrijednosti i građanski koncept društva.

To je poručeno na radionici Mediji u prevenciji i suzbijanju nasilnog ekstremizma, koju je organizovao Forum mladi i neformalna edukacija (MNE), u okviru trogodišnjeg projekta Zajednica na prvom mjestu: Kreiranje HUB-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije.

Koordinatorka projekta Foruma MNE, Jelena Fuštić kazala je da je Forum trogodišnji projekat koji se realizuje u partnerstvu sa albanskim Centrom za pravne građanske inicijative, organizacijom Nada i domovima za djecu iz Bosne i Hercegovine, kosovskim Centrom za upravljanje konfliktima, makedonskim Centrom za zajedničku osnovu i Kulturnim centrom DamaD iz Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Prema njenim riječima, cilj projekta je izgradnja kapaciteta, osnaživanje civilnog sektora, kao društvenih aktera kada je u pitanju prevencija nasilnog ekstremizma.

Ona je najavila da će biti održana još četiri treninga u okviru projekata.

»Radićemo i sa nastavnicima i sa omladinskim aktivistima«, navela je Fuštić.

Pitanjem prevencije nasilnog ekstremizma i radikalizacije, na državnom nivou, bavi se Nacionalni operativni tim, koji čine 22 predstavnika institucija i nevladinih organizacija.

Oni su, u Nacionalnoj platformi za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu definisali da se generalno nasilni ekstremizam odnosi na nasilje koje se opravdava ili je povezano sa ekstremnom religioznom ili političkom ideologijom.

Kako su naveli, borba protiv ovih pojava zahtijeva angažovanje društva u cjelini.

»Ostvarivanje ovog cilja moguće je primjenom sveobuhvatnog i integrisanog društvenog odgovora zasnovanog na partnerstvu nadležnih organa na centralnom i lokalnom nivou, civilnog društva, vjerskih zajednica, akademske zajednice, medija i građana«, ocjenjuje se u platformi.

Predstavnica NVO 35 milimetara, Kristina Ćetković je, kazala je da su oni sa novinskom agencijom MINA i NVO Nomen sproveli projekat Bavimo se etikom i lažnim vijestima.

Prema njenim riječima, u radu sa mladima u devet gradova u Crnoj Gori primijetili su da oni na radionicama lakše prepoznaju lažne vijesti nego u teoriji, kada im se o njima samo priča.

»Nisu sve lažne vijesti očigledne. Neke su dobro zapakovane i teško ih je uočiti«, navela je Ćetković.

Ona je poručila da su lažne vijesti i propaganda pošast 21. vijeka. 

Pojasnila je da su se u studiji Novinarske prakse, bavili data novinarstvom, lažnim vijestima i Kodeksom novinara.

Prema njenim riječima, studija je pokazala da novinari u različitom stepenu žele da se bave data novinarstvom ali da su brojne prepreke za to.

»Nedostatak resursa, adekvatno znanje i vrijeme su prepreke za bavljenje data novinarstvom«, navela je Ćetković.

Kako je kazala, 62 odsto ispitanika smatra da njihov mediji nema planove za bavljenje data novinarstvom što je, smatra ona, poražavajuće.

Ona je pojasnila da je data novinarstvo zasnovano na podacima i činjenicama.

»Znači, ukoliko vas neka tema zanima i želite da je ispitate, otići ćete do relevantnih institucija, da dobijete egzaktne podatke. Onda te podatke obradite i na vizuelni način ih predstavite. Danas se sve svodi da uzmete od jedne ili druge strane izjavu i to stavite u tekst«, rekla je Ćetković.

Ali, kako je rekla, u pojedinim redakcijama nikada nijesu čuli za data novinarstvo.

»I onda je teško očekivati da vas takvi mogu nečemu naučiti«, smatra Ćetković.

Istraživanje je pokazalo da oni, koji su uključeni u data novinarstvo, kažu da se time bave jer je to u javnom interesu.

Prema studiji, 96 odsto ispitanika zna šta su lažne vijesti.

»98 odsto njih smatra da su one problem za Crnu Goru a 88 odsto smatra da su novinari ti koji moraju najviše da rade na sprječavanju objavljivanja i širenja takvih vijesti«, kazala je Ćetković.

Ona je dodala i da je poražavajuće što nema istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori.

»I to je poražavajuće i za društvo i za same novinare«, navela je Ćetković.

Govoreći o Kodeksu novinara, 60 odsto ispitanika studije su u potpunosti upoznati a 94 odsto smatra da je neophodan u svakodnevnom radu.

Milica Bogdanović iz nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) kazala je da je prije tačno godinu platforma Raskrinkavanje.me objavila prvu analizu medijskih objava.

Od tada su, kako je kazala, analizirali brojne objave iz oblasti međunarodne politike.

Prema njenim riječima bez obzira na uređivački stav, mediji su ranjivi na propagandnu politiku.

»Jer novinari često ne prepoznaju propagande pamflete koji su maskirani u novinarske izvještaje već ih objavljuju ili prenose i tako dodatno doprinose njihovom organizovanom širenju«, rekla je Bogdanović.

Ona je kazala da su primijetili da mediji biraju način na koji prenose informacije o određenoj situaciji ili temi, koji nijesu nužno netačne, ali dovode do kreiranja ustaljenih narativa o tim temama.

»Takvi narativi se svakodnevno šire i imaju za cilj da usmjeravaju zaključke konzumenta medijskog sadržaja u određenom smjeru koji odgovara ideološkom opredjeljenju onih koji kreiraju ili naručuju sadržaj«, kazala je Bogdanović.

Poručila je da svako pojedinačno mora da ima svijest šta su tabloidne vijesti.

»Pored toga što bi u borbu protiv širenja dezinformacija trebalo da se uključe državne institucije, civilno društvo i mediji, kroz povećanje profesionalnog standarda, važna je individualna odgovornost svakog pojedinca koji mora da kritički posmatra informacije koje mediji plasiraju«, kazala je Bogdanović.

Pojedinac, poručila je ona, treba da se sam pita šta je istina, da vodi računa o onome što mu se plasira, da ne širi informacije za koje nije siguran da su tačne i koje su neprovjerene odnosno da sumnja

Kako je rekla, zapazili su brojne medijske narative kojima će se u narednom periodu detaljnije baviti.

»To je narativ o takozvanoj Velikoj Albaniji, koji prati konstantno širenje straha od formiranja ove navodne zemlje i zastrašujuća mržnja prema albanskom narodu«, rekla je Bogdanović.

Ona je dodala da se u toku nedavne procedure glasanja za Zakon o životnom partnerstvu intenzivirao se narativ da će taj propis ugroziti tradicionalne porodične odnose.

»Informacije koje su činile taj narativ netačno su oslikavale sadržinu predloženog propisa, često sadržeći i govor mržnje prema LGBT populaciji«, ukazala je Bogdanović

Dodala je i da se u domaćem i regionalnom onlajn prostoru širi se i narativ o povratnicima iz Sirije, takozvanim džihadistima koji će voditi krvave sukobe na Balkanu.

»Uz to, prisutan je i narativ o svemoćnom ruskom oružju, koje se koristi samo u pravedne svrhe«, zaključila je Bogdanović.

0 Comments

Submit a Comment

Your email address will not be published.

contact

  • Ulica Bratstva i jedinstva 4, 81000 Podgorica
  • +382 (0) 20 602 710
  • montenegro@forum-mne.com

© 2019 - Forum Mne