Stvoriti otpornost crnogorskog društva na nasilni ekstremizam

by | Sep 26, 2019 | aktivnosti, novosti, projekti, Zajednice na prvom mjestu

Podgorica, (MINA) – Mlada populacija je posebno ranjiva po pitanju nasilnog ekstremizma, i svi segmenti crnogorskog društva treba da se uključe u stvaranje otpornosti na taj fenomen, ocijenjeno je na treningu koji je za predstavnike civilnog sektora organizovao Forum MNE.

Trodnevni trening „Otpornost zajednice na nasilni ekstremizam“ dio je regionalnog projekta “Zajednice na prvom mjestu – Pokretanje hub-a organizacija civilnog društva koji će se baviti pitanjem nasilnog ekstremizma – od prevencije do reintegracije”.

Izvršna direktorica Foruma MNE, Elvira Hadžibegović Bubanja, kazala je da se radi o trogodišnjem regionalnom projektu, koji će biti realizovan do marta 2021. godine.

„Možda vam sad ne izgleda logično zašto se bavimo ovim fenomenom, s obzirom na to da su brojke koje se odnose na Crnu Goru jako niske“, kazala je Hadžibegović Bubanja.

Ona je kazala da je od 2015. godine taj fenomen počeo da se širi na grupacije mladih.

„Mladi sve više ulaze u ekstremističke grupacije, ili su meta ekstremističkih regrutera, baš zbog osjetljivosti dobi u kojoj se nalaze, odnosno izazova sa kojima se adolescencija i odrastanje susrijeću“, precizirala je Hadžibegović Bubanja.

Zato su, kako je navela, omladinski radnici pozvani da se bave ovom tematikom.

Hadžibegović Bubanja je najavila da će, nakon programa podizanja kapaciteta civilnog društva za ovu oblast, do kraja godine objaviti konkurs za male grantove.

„To itekako utiče na motivisanost drugih organizacija koje su u našoj mreži, ali nama je nekad bitnija sama mreža i partnerstvo koje ostavrujemo“, istakla je ona.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova i nacionalni koordinator za prevenciju i suzbijanje nasilnog ekstremizma (P/SNE), Dragan Pejanović, kazao je da je nasilni ekstremizam globalni problem, i na njega se mora odgovoriti na globalan način.

On je upozorio da je mlada populacija posebno ranjiva po pitanju nasilnog ekstremizma.

Pejanović je kazao da se pojedinac, najčešće mlađi čovjek, radikalizuje na različite načine – preko interneta, neposrednog kontakta ili preko medija.

On je istakao da radikalna ideja sama po sebi ne mora biti negativna, ali je vrlo ozbiljan globalni problem ako se ta ideja želi realizovati nasilnim putem.

„Mi smo tu da radimo zajedno. Pišimo projekte, za ovakve projekte ima novca“, poručio je Pejanović.

Prema njegovim riječima, terorizam ne treba suzbijati kad se on desi, nego, kako je naveo, u povoju.

Tada, kako je naveo, treba identifikovati određene pojedince i grupe i tretirati ih na određeni naćin. 

„Mi smo tim za zaštitu i pomoć koji će se baviti tim slučajevima onih koji nijesu prekršili zakon, jer ako su to učinili, oni se procesuiraju kroz policiju, tužilaštvo i sud“, kazao je Pejanović.

On je rekao da ima puno prostora za saradnju sa civilnim sektorom.

„Svaki vaš projekat, koji predloži forum MNE, a koji je na fonu državne politike, dobiće saglasnost Operativnog tima, posebno na lokalnom nivou“, istakao je Pejanović.

Prema njegovim riječima, problemi nastaju upravo u lokalnim zajednicama, gdje postoje određeni radikalni pojedinci.

„Suština je da mi edukujemo ostale strukture društva, jer odgovor na ovu pojavu mora biti zajednički. Sve strukture društva moraju biti uključene u odgovor na ovo vrlo kompleksno pitanje“, poručio je Pejanović.

On je istakao da je prevencija vrlo važna.

„Posljednja istraživanja rađena u Zapadnoj Evropi pokazuju da terorističke akte ne izvode organizacije ili grupe, nego pojedinci koji su radikalizovani i koji nemaju kriminalnu prošlost“, pojasnio je Pejanović.

Kako je naveo, za bezbjednosni sektor je problem da te osobe identifikuje i da otkrije počinioce tih najtežih krivičnih djela.

„Vi ste nam tu vrlo važni. Želim da izgradimo čvrsto partnerstvo u suzbijanju ove pojave. Moramo raditi zajedno podstičući i druge segmente društva da zajednički stvaramo otpornost crnogorskog društva na ovaj fenomen“, naglasio je Pejanović.

On je kazao da je u Crnoj Gori dosta toga urađeno. „U toku je priprema nove strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma, poslata je na mišljenje Evropskoj komisiji i u januaru planiramo da kandidujemo Vladi taj materijal“.

„Mi smo u Crnoj Gori uspjeli da ovaj fenomen držimo u potpunosti pod kontrolom, uz aktivnosti bezbjednosnog sektora i u saradnji sa vjerskim zajednicama“, istakao je Pejanović.

Kako je naveo, od 2012. godine samo 26 crnogorskih državljana je otišlo na strana ratišta, od čega 18 muškaraca, pet žena i troje djece.

„Šest osoba je, kako se vjeruje poginulo, deset je vraćeno u Crnu Goru prije 2015 godine, kada je inkriminisano ovo krivično djelo“, kazao je Pejanović.

On je kazao da su od deset povratnika dva pravosnažno osuđena, i izdržali su kaznu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, gdje je za njih sproveden individualni problem deradikalizacije i resocijalizacije.

Pejanović je kazao da to što taj problem u Crnoj Gori nije izražen, ne znači da ne treba da preduzimamo preventivne mjere.

„Važno je držati i migracione tokove pod kontrolom, jer ekstremisti mogu da se infiltriraju među njih“, dodao je Pejanović. 

Kristina Ulama iz organizacije DeFacto Consultancy kazala je da je ta organizacija, od septembra 2017 do maja prošle godine, sprovela istraživanje u oblasti P/SNE u Crnoj Gori.

Istraživanje je, između ostalog, pokazalo da oko 67 odsto građana smatra da postoji mogućnost terorističkog napada, kao i da se građani osjećaju manje bezbjedno u sredini u kojoj žive u odnosu na 2016. godinu.

Kada je riječ o migrantima, građani imaju negativan stav prema njima, a tri četvrtine ispitanika smatra da treba preduzeti snažnije mjere u cilju ograničenja nelegalnih migracija.

Prema istraživanju, glavni pokretači nasilnog ekstremizma su nezadovoljstvo i frustracija u pogledu budućnosti usljed neispunjenih društvenih i ekonomskih potreba, odbrana vjere i život po muslimanskim pravilima, odbijanje i odbacivanje rastuće raznolikosti u društvu, socijalna isklučenost i potreba za pripadanjem određenoj grupi.

Forum MNE trogodišnji projekat realizuje u partnerstvu sa albanskim Centrom za pravne građanske inicijative, organizacijom Nada i domovi za djecu iz Bosna i Hercegovina, kosovskim Centrom za upravljanje konfliktima, makedonskim Centrom za zajedničku osnovu i Kulturnim centrom DamaD iz Srbije, uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Izvor: MINA

0 Comments

Submit a Comment

Your email address will not be published.

contact

  • Ulica Bratstva i jedinstva 4, 81000 Podgorica
  • +382 (0) 20 602 710
  • montenegro@forum-mne.com

© 2019 - Forum Mne